Memorijal u Jeruzalemu navodnom fašističkom suradniku Drugog svjetskog rata, izaziva kontroverzu

Prenosim članak  THE TIMES OF ISRAEL,  zahvaljujući poštovanoj gđi. Esther Gitman.

Unatoč službenom broju od 83 145 stradalih,  povijesničari povezani sa Srpskom Vladom Gideon Greif i Efraim Zuroff i dalje plasiraju brojke od 600 do 800 tisuća stradalih u logoru Jasenovac, kojeg nazivaju Balkanski  Auschwitz .

Iako  autor u članku priznaje da je bl. Kardinal Alojzije Stepinac spašavao Židove, Gideon Greif ga i dalje naziva zlikovcem, mada nije ni jedan zločin počinio, niti mu je ikada dokazan!  Ne bi ga Katolička Crkva mogla proglasiti blaženikom da je ” zlikovac”.

To Srpska Pravoslavna Crkva četnike koljače proglašava svecima, ali Katolička nikada, već je dugotrajan i rigorozan postupak pri proglašavanju blaženikom i svecem.

Sveti Maca koljač zaklao desetine žena, SPC ga proglasila za sveca

Licemjerni i nevjerodostojni pravoslavni episkopi koriste taktiku” napad je najbolja obrana” pa prozivaju hrvatske biskupe za ustaštvo. i nedolično ponašanje. Nepojmljivo za poštene ljude, kada je opće poznato koje je sve četničke koljače SPC proglasila za svece. Fašist Joanikije Lipovac, mitropolit crnogorsko primorski (1940.-45.) bio je aktivni suradnik njemačkog i talijanskog okupatora, odgovoran za stradanje tisuća ljudi, Srpska pravoslavna crkva ga kanonizirala 1999. godine. Milorad Vukojičić Maca zvani „pop Koljač“ (vođa četničke trojke), odgovoran za brojne zločine nad civilima u Crnoj Gori (Pljevlja i okolica), za klanja pa čak i silovanja malodobnih djevojčica, iskorijenio čitave obitelji, kanoniziran je 2005. godine na zgražanje preživjele rodbine žrtava koji su tražili od Sinoda SPC da se postupak obustavi, ali bez uspjeha.

Pop Slobodan Šiljak, poznati četnički koljač, pripadnik četničke trojke, klao i silovao, kanoniziran skupa sa svojim suborcem Miloradom Vukojičićem Macom u manastiru Žitomislić 2005. godine. U dokumentarnom filmu „Sveci i zločinci“ detaljno su opisana zlodjela koja su činili i to od živih svjedoka čije su članove obitelji i rodbinu okrutno pobili. (https://hrsvijet.net/index.php/drustvo/40-vjera/48464-da-li-je-spc-uopce-krscanska-crkva)

Tko piše engleski bilo bi dobro da ostavi komentar, jer su se Srbi požurili blatiti našeg Kardinala .

Gđa Esther Gitman spomenuta je samo usput, a naglašeni su stavovi Gideona Greifa!

(Prevedeno je pomoću Google prevoditelja, pa ne zamjerite na eventualnim greškama)

“ZLIKOVCA NE TREBA CIJENITI KAO DOBRONAMJERNU OSOBU” Gideon Greif

Nova ploča  u Starom gradu odaje počast hodočašću katoličkog svećenika koji je spasio živote tijekom holokausta, ali i pridružio se genocidnom hrvatskom ustaškom režimu

 30. rujna 2019. godine,

Memorijal u Jeruzalemu navodnom fašističkom suradniku Drugog svjetskog rata izaziva kontroverzu
Jasenovac-1945-e1569324888121-640x400
Povjesničar holokausta prof. Gideon Greif  apelira na  Papu Franju, izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina te na premijera Benjamina Netanyahua da se ukloni ploča u starom gradu Jeruzalema posvećenu hrvatskom kardinalu Alojziju Stepincu.

U samom spomen-centru Jasenovac u Hrvatskoj, broj ubijenih u logoru je oko 83.000. Preko rijeke Save iz Jasenovca, u Memorijalnom centru Donja Gradina, u dijelu Republike Srpske, ukupan broj žrtava iz Jasenovca i njegovih pod-logora je 700.000 pojedinaca.

Stepinčeva  plaketa, baš kao i sve ostalo što ima veze s holokaustom na Balkanu, predmet je nemira i žurbe da se krene iz prošlosti.

Za ovo izvješće izraelsko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati je li prikladno postaviti plaketu Stepinac na privatno crkveno vlasništvo u glavnom gradu države. Nejasno je je li se prije implementacije ove odluke konzultiralo nekoga u izraelskoj vladi. Veleposlanstva Hrvatske i Srbije u Izraelu također nisu dale službene odgovore na pitanje o plaketama. Zahtjev za komentar papinskom nunciju za Svetu zemlju upućen je rektoru crkve Bugnyar u hospiciju.

Stepinčeva kontroverzna ostavština

Stepinčevo ratno nasljeđe nije presječeno i suho: Uložio je napore da spasi određene grupe Židova i Srba od ubojstava koje je sponzorirao država tijekom rata.

Stepinac je tijekom ratnih godina pokrivao grupe i pojedince [kako bi ih spasio od progona]“, kaže Ester Gitman, povjesničarka i autorica knjige „Alojzije Stepinac – Stub ljudskih prava.“

Za razliku od ustaškog vođe Ante Pavelića, Stepinac nije gledao holokaust kroz leće održavanja rasne čistoće. Budući da je stav crkve bio da su brak i krštenje sveti sakramenti, Katolička crkva je u načelu smatrala da moraju štititi krštene Židove i Srbe, kao i one koji su uključeni u mješovite brakove sa katolicima. Da bi spasio ove ljude, kardinal se zalagao za blaži pristup prosudbi njihove iskrenosti obraćenja i poznavanja njihove novonastale vjere.

Gitman u svojoj knjizi navodi karakteristično pismo koje je Stepinac napisao 7. ožujka 1942. ministru unutarnjih poslova NDH Andriji Artukoviću.

“Mislim da nam to ne može donijeti nikakvu slavu ako se govori o nama da smo židovski problem riješili na najradikalniji način, odnosno, najokrutniji. Rješenje ovog pitanja mora biti predviđeno samo kažnjavanjem onih koji su počinili zločine, a ne zbog progona nevinih ljudi “, napisao je Stepinac.

Slično tome, budući kardinal, a zatim nadbiskup, bio je spreman djelovati na spašavanju ljudi na pojedinačnoj razini. Uoči planirane deportacije zagrebačkih Židova, Stepinac je čak ponudio utočište glavnom gradskom rabinu Miroslavu Freibergeru. Potonji je odbio, radije ostajući pri svome saboru. Poginuo je u Auschwitzu.

Umjesto Stepinčeve  ponude skloništa, Freiberger je zatražio od nadbiskupa da se pobrine za njegovu knjižnicu. Ova je knjižnica nakon rata vraćena netaknuta ponovo otvorenoj židovskoj zajednici.

Yad Vashem odbio je prepoznati Stepinca kao pravednika među narodima kada je podnio peticiju 1970., a opet 1994. jer nije riskirao život spasiti Židove.

Bliskost s režimom

Zamućujući vode dalje, dok je Stepinac ponekad izlazio protiv ustaške vlade kako provodi rasnu čistoću, ponekad je podržavao režim.

Stepinac je 1942. godine tu podršku pokazao postajući zastupnikom u hrvatskom saboru. Ustaški vođa Pavelić čak je Stepincu 1944. izdao Orden zvijezda u znak priznanja za kardinalovu službu Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Stepinčina blizina režima dala je zeleno svjetlo hrvatskim katoličkim svećenicima da pomognu u genocidu, a neki franjevci su izvijestili da su izravno uključeni u pokolj nevinih osoba u Jasenovcu, jedinom logoru smrti koji nije vođen nacistom u Drugom svjetskom ratu.

“Ovo je tragedija Hrvata danas”, kaže Greif. “Uvjeravaju sebe da je režim u redu … i da su se kriminalci ponašali korektno. Inače bi se cijeli njihov pogled na svijet, kako vide, srušio. ”

Austrijski hospicij ne pokušava izbjeljivati ​​prošlost svog slavnog gosta. Na prvom katu hospicija nalazi se stalni postav za prijašnje goste. Ovdje se spominje spor između hrvatske i srpske perspektive o kardinalu Stepincu.

“Svjestan sam sporne uloge kardinala Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata i njegovih aktivnosti za vrijeme ustaškog režima”, kaže crkveni rektor Bugnyar. “Budući da je kardinal Stepinac uzdignut među Blaženima Katoličke Crkve (u sklopu procesa kanonizacije), s pravom mogu pretpostaviti da su i crkvene vlasti gledale na to pitanje.”

Stepinčeva kanonizacija

Austrijski hospicij stoji  na jednom  glavnom jeruzalemskom imanju u smislu simbolike za kršćane, smještenoj na Via Dolorosa, putu patnje koji je Isus Krist uzeo na put svog raspeća. To dovodi do pitanja je li Latinska ploča pokušaj da se pogura Stepinčeva kandidatura za svetinju.

Stepinac je započeo proces kanonizacije beatifikacijom pape Ivana Pavla II. U tome mu je pomoglo prikazivanje svećenika kao žrtve poslijeratnog komunističkog režima, koji ga je sudio i ubacio u zatvor prije nego što ga je zatvorio u svoju župu. Od tada je proces kanonizacije zatrpan nad kardinalovim ratnim zapisima.

Zajedničko povjerenstvo hrvatskih i srpskih pravoslavnih svećenika i laika za 2017. godinu nije uspjelo postići konsenzus o kardinalu. Od svibnja 2019. papa Franjo pozvao je na dodatna proučavanja pitanja o Stepincu prije nego što  odluči. Očekuje se da će planirano otvaranje tajnog arhiva pape Pija XII 2020. otkriti mnogo više detalja u vezi s Stepinčevim ratnim aktivnostima.

“Morate pogledati cijelu sliku kad nešto prosudite”, kaže Greif. “Morate usporediti većinu [slike] s manjinom ili onim što je manje i više značajno.”

“Čak i ako je Stepinac spasio određeni broj Židova, to ga ne čini dobrom ili osobom koja je stajala protiv okrutnosti ustaškog režima”, kaže Greif.

“Ako se otkriju nove činjenice, svaka pristojna osoba mora preispitati – ali ako to ne postoji, zašto bismo trebali preispitati njegove zle aktivnosti?”, Pita Greif.


One thought on “Memorijal u Jeruzalemu navodnom fašističkom suradniku Drugog svjetskog rata, izaziva kontroverzu

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s